U sklopu STEAMFemm projekta, ovaj su put učenici u pratnji nastavnice geografije Blanke Krnić, imali priliku sudjelovati u terenskoj nastavi s dr. sc. Ivanom Limićem, znanstvenim suradnikom s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Edukativna šetnja održana je na Marjanu, gdje smo iz prve ruke upoznali bogatstvo i specifičnosti vegetacije primorskog dijela Hrvatske.

Tijekom obilaska promatrali smo razlike među karakterističnim vrstama našeg podneblja. Uočili smo razliku između vertikalnog i horizontalnog čempresa, upoznali alepski bor i piniju, te pronašli plodove rogača. Poseban dojam na nas ostavio je hrast crnika, jedna od najvažnijih autohtonih vrsta mediteranskog područja.

Osim upoznavanja biljnih vrsta, dr. sc. Limić upozorio nas je i na problem invazivnih biljaka, poput pajasena. Riječ je o vrsti koja se brzo širi i ugrožava rast autohtonih biljaka, čime narušava prirodnu ravnotežu ekosustava. Takve vrste, zajedno s drugim invazivnim biljkama koje su se s vremenom udomaćile u urbanim sredinama, predstavljaju ozbiljan izazov za očuvanje bioraznolikosti.

Posebno zanimljiv i važan dio predavanja odnosio se na biljke koje „rastu iz kamena“. Riječ je o vrstama koje su se prilagodile surovim uvjetima krškog područja, razvijajući snažne i duboke korijenske sustave u potrazi za vodom. Iako je ova prilagodba impresivna s biološkog aspekta, ona može imati negativne posljedice za građevine.

Upravo takva vegetacija predstavlja jedan od značajnih izazova u očuvanju Dioklecijanova palača. Korijenje biljaka prodire u pukotine kamenih zidova, postupno ih širi i destabilizira strukturu. Dugoročno, to može dovesti do oštećenja zidova, fasada i drugih arhitektonskih elemenata ove iznimno vrijedne kulturno-povijesne baštine.

Osim mehaničkog oštećenja, prisutnost biljaka može zadržavati vlagu, što dodatno ubrzava propadanje kamena. Održavanje takvih objekata stoga zahtijeva stalno praćenje i uklanjanje nepoželjne vegetacije, ali i pažljivo planiranje kako bi se očuvala ravnoteža između prirode i kulturne baštine.

Ova terenska nastava omogućila nam je da na zanimljiv i praktičan način povežemo znanja iz biologije, ekologije i zaštite kulturne baštine. Shvatili smo koliko je važno razumjeti prirodne procese kako bismo mogli kvalitetno štititi i očuvati spomenike poput Dioklecijanove palače za buduće generacije.